MEMEX 1945. – preteča hiperteksta
Vannevar Bush je još 1945. Godine hipotetički opisao sistem proto-hiperteksta i nazvao ga memex (kovanica reči “memory” + “index” ) . Bush je predvideo memex kao uređaj u kome će pojedinci kompresovati i čuvati sve svoje knjige, ploče i komunikacije. To je bilo vreme bombardovanja Hirošime i Nagasakija i Vannevar je izrazio želju za vrstom kolektivne memorije koja bi se čuvala u mašini koja bi transformisala eksploziju informacija u eksploziju znanja. Ovaj esej je objavio u časopisu Atlantic – pod nazivom “As we may think”
Pogledajte još istoriju hipertekst tehnologije na wikipediji

ROBIDA – naučna fantastika 19.veka
Još zanimljivija i starija anticipacija interfejsa i kompjuterskih sistema se može pronaći u delima naučne fantastike francuskog pisca i ilustratora Albera Robide (Alebert Robida) u noveli “Dvadeseti vek – električni život” (Le Vingtième siècle. La vie électrique) iz 1890.
On je u ovoj noveli predvideo nekoliko tehnoloških uređaja koje danas koristimo.
- Les tubes – javni prevoz u cevima koji podeća na današnji metro
- le phonographe – fonograf , uređaj preko kojeg ljudi pričaju na velikoj udaljenosti , današnji telefon
- Le téléphonoscope – telefonoskop – uređaj ovalnog ekrana koji kombinuje mogućnosti današnjeg TVa, DVDa i web kamere
- Hélicoptère, aéronef – uređaji putem kojih se letelo kroz vazduh
- Sous-marine – vojno vozilo koje se kreće pod vodom- podmornica

Na slikama gore vidimo da je Robida predvideo da telefonoskop može da služi za zabavu ali i za rad – naučna laboratorija. Ovalni ekran je i dalje zanimljiva ideja.
RAČUNARI – prvi modeli
Prvi računar za masovnu upotrebu bio je takozvani ENIAC Electronic Numerical Integrator And Computer, izložen javnosti 14. Februara 1946. Godine.
Bio je digitalan i sposoban za reprogramiranje za rešavanje niza kompjuterskih problema. Inicijalno je dizajniran , naravno, za potrebe vojne industrije, za kalkulaciju ispaljivanja artiljerijskih projektila u Balističkoj istraživačkoj laboratoriji.

GUI –Grafički korisnički interfejs
Podrazumeva upotrebu grafičke ikonografije i sistema za kontrolu kompjutera (kursora).
Već pet decenija se zasniva na sličnim principima koje je Merzouga Wilberts 1980. nazvao WIMP – windows, icons, menus, pointer.
Na slici dole je prikaz desktopa Apple-ovog Operativnog sistema iz 1986. godine.

Na slici dole vidimo prvi prototip kompjuterskog miša koga je dizajnirao Bill English prema nacrtima Douglasa Engelbarta.

MOBILNE PLATFORME
Krajem devedesetih su se pored mobilnih telefona mnogi korisnici nosili PDA (personal digital assistant – palmtop computer) sa sobom.
Početkom 2000. Kompanija Ericsson Mobile Commmunications je izbacila Ericsson R380 , prvi uređaj koji je bio označen kao “smartphone”. On je kombinovao funkcije mobilnog telefona i palmtop kompjutera, podržavao je ograničeno web browsovanje na rezistivnom touchscreen-u sa olovkom.

UBIQUITOS & WEARABLE COMPUTING (sveprisutno i nosivo računarstvo)
Tokom 2012. i 2013. u prodaju je pušten proizvod kompanije Google koji predstavlja optički prenosni računar sa ciljem da osvoji masovno tržište sa pristupačnom cenom u oblasti sveprisutnog i nosivnog računarstva. Sveprisutno računarstvo se odnosi na konekcije pametnih kuća , uređaja (frižider, tv, grejanje, bojler) sa nosivim i mobilnim spravicama, odnosno, da putem mobilne aplikacije možemo da proverimo “stanje” u frižideru ili uključimo grejanje.

ALAN KAY
I na kraju da citiramo Alana Keja (Alan Kay) , pionira u objektno-orjentisanom programiranju i windowing graphical user interface dizajnu.
“Najbolji način da predividite budućnost je da je izmislite
– The best way to predict the future is to invent it.
